ZAKON
o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu
8. svibnja 1992
Članak 1.
U Zakonu o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine",
br. 53/91.) članak 5. mijenja se i glasi:
"Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete
rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku
njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene
18 godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski
državljanin kod nadležnog tijela Republike Hrvatske
u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani
u Republici Hrvatskoj.
Dijete, rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj
u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a ne
udovoljava jednoj od pretpostavki iz stavka 1. ovoga
članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostalo
bez državljanstva.
Dijete, koje stječe hrvatsko državljanstvo prema stavku
1. ili 2. ovoga članka, smatra se hrvatskim državljaninom
od trenutka rođenja."
Članak 2.
Članak 6. briše se.
Članak 3.
Iza članka 8. dodaje se novi članak 8a. koji glasi:
"Članak 8a.
Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko
državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema
otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će
otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo,
može se izdati zajamcenje primitka u hrvatsko državljanstvo
ako udovoljava ostalim pretpostavkama iz članka 8.,
stavka 1., ovoga zakona.
Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine."
Članak 4.
U članku 9. brišu se riječi: "a do podnošenja
zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno prijavljeno
prebivalište najmanje 5 godina".
Članak 5.
U članku 12. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Nadležno
ministarstvo daje mišljenje o postojanju interesa za
primitak u hrvatsko državljanstvo strancu iz stavka
1. ovoga članka".
Članak 6.
U članku 16., stavku 1. riječi: "toćaka 4. i"
zamjenjuju se riječju : "točke".
Članak 7.
U članku 23. rijeći: "ima prebivalište u Republici
Hrvatskoj" zamjenjuju se riječima: "najmanje
jednu godinu neprekidno boravi na teritoriju Republike
Hrvatske".
Članak 8.
Iza članka 24. dodaje se novi članak 24a. koji glasi:
"Članak 24a.
Prirođenjem hrvatsko državljanstvo stječe se danom
uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo.
Hrvatsko državljanstvo stečeno na temelju dane izjave
stječe se danom davanja izjave.
Otpustom hrvatsko državljanstvo prestaje danom uručenja
rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva.
Odricanjem hrvatsko državljanstvo prestaje danom davanja
izjave o odricanju hrvatskog državljanstva".
Članak 9.
U članku 25., stavku 1., riječi: "obavljaju policijska
uprava odnosno policijska stanica" zamjenjuju se
riječima: "obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova".
Stavak 2. briše se.
Članak 10.
U članku 27., stavku 5., dodaje se rečenica koja glasi:
"Središnju evidenciju vodi tijelo nadležno za poslove
opće uprave u Gradu Zagrebu".
Članak 11.
U članku 28., stavku 1., briše še točka i dodaju riječi:
"ili nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo
Republike Hrvatske u inozemstvu".
Stavak 2. briše se.
Članak 12.
U članku 29., stavku 1., riječi: "kartom"
i "legitimacijom" zamjenjuju se riječju: "iskaznicom".
Članak 13.
U članku 30., stavku 2., riječi: "u trajanju u
najmanje 10 godina", brišu se.
Stavak 5. briše se.
Članak 14.
U članku 31., stavak 2., mijenja se i glasi:
"Ministar unutarnjih poslova utvrđuje cijenu koštanja
obrasca domovnice koju snosi podnositelj zahtjeva".
Članak 15.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u "Narodnim novinama".
Klasa: 224-01 /92-01 /03
Zagreb, 8. svibnja 1992.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Vice Vukojević; dipl. iur., v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.
--------------------------------------------------------------------------------
ZAKON
o hrvatskom državljanstvu
26. lipnja 1991
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke
za njegovo stjecanje i prestanak.
Članak 2.
Državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo,
smatra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske
isključivo hrvatskim državljaninom.
II. STJECANJE DRŽAVLJANSTVA
Članak 3.
Hrvatsko državljanstvo stječe se:
1. podrijetlom;
2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske;
3. prirođenjem;
4. po međunarodnim ugovorima.
Članak 4.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:,
1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja
hrvatski državljani;
2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta
hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici
Hrvatskoj ;
3. čiji je jedan od rodltelja u trenutku rođenja djeteta
hrvatski državljanin, drugi bez državljanstva, ili nepoznatog
državljanstva a dijete je rođeno u inozemstvu.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i dijete
stranog državljanstva ili bez državljanstva ako su ga
prema odredbama posebnog zakona usvojili hrvatski državljani
sa srodničkim učinkom. Takvo se dijete smatra hrvatskim
državljaninom od trenutka rođenja.
Članak 5.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čiji
je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski
državljanin, a dijete je rođeno u inozemstvu, ima prijavljeno
prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj. Takvo se
dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka rođenja.
Članak 6.
Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje
je rođeno u inozemstvu a nema prijavljeno prebivalište
i ne živi u Republici Hrvatskoj, ako jedan od roditelja
koji je hrvatski drižavljanin da pisanu izjavu da se
dijete smatra hrvatskirn državljaninom a drugi roditelj
je stranog državljanstva ali ne one države u kojoj je
dijete rođeno, i ne protivi se takvoj izjavi. Takvo
se dijete smatra hrvatskim državljaninom od trenutka
rođenja.
Članak 7.
Hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno
ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu
oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva
ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko
državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova
života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.
Članak 8.
Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac
koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo
ako udovoljava ovim pretpostavkama:
1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta
poslovna sposobnost;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese
dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko
državljanstvo;
3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak
najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike
Hrvatske;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;
5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje
pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da
prihvaća hrvatsku kulturu.
Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke
2. stavka 1. ovoga članka, ako je zahtjev podnijela
osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema
zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.
Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja
pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna
je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod
pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče
stranog državljanstva.
Članak 9.
Osoba koja je rođena na teritoriju Republike Hrvatske
a do podnošenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj uredno
prijavljeno prebivalište najmanje pet godina može steći
hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama
iz članka 8. stavka 1. točaka 1, 2. i 4. ovoga zakona.
Članak 10.
Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i
kojem je odobreno trajno nastanjenje na području Republike
Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo
iako ne udovoljava pretpostavkama iz članks 8. stavka
1. točaka 1-4. Ovoga zakona.
Članak 11.
Iseljenik kao i njegovi potomci mogu prirođenjem steći
hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama
iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga zakona.
Stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao
hrvatsko državljanstvo u smislu odredbe stavka 1. ovoga
članka može steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava
pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. ovoga
zakona.
U smislu stavka 1. ovoga članka, iseljenik je osoba
koja se iselila iz Hrvatske u namjeri da u inozemstvu
stalno živi.
Članak 12.
Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo
interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći
hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama
iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. ovoga zakona.
Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe
iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo,
iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka
1. točaka 1-4. ovoga zakona.
Članak 13.
Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno
dijete:
1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem,
ili
2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan
od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj, ili
3. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan
od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog
državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.
U smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, prirođenjem
stječe državljanstvo i maloljetno dijete osobe iz članka
9. Ovoga zakona.
Članak 14.
Maloljetno dijete stranog državljanstva ili bez državljanstva,
koje je hrvatski državljanin usvojio s roditeljskim
učinkom stječe hrvatsko državljanstvo na zahtjev usvojitelja,
iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka
1. točaka 1-4. Ovoga zakona.
Članak 15.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust
iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog
državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje
kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država
u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko
državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka
8. stavka 1. točaka 1.-4. ovoga zakona.
Članak 16.
Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u
Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo
ako udovoljava pretpostavkams iz članka 8. stavka 1.
točaka 4. i 5. ovoga zakona i dade pisanu izjavu da
se smatra hrvatskim državljaninom.
Izjava iz stavka 1. ovoga članka se predaje nadležnom
tijelu ili diplomatskom ili konzularnom predstavništvu
Republike Hrvatske u inozemstvu.
III. PRESTANAK DRŽAVLJANSTVA
Članak 17.
Hrvatsko državljanstvo prestaje:
1. otpustom;
2. odricanjem;
3. po međunarodnim ugovorima.
Članak 18.
Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi
koja je podnijel zahtjev za otpust i udovoljava ovim
pretpostavkama:
1. da je navršila 18 godina života;
2. da nema smetnji glede vojne obveze;
3. da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne
dadžbine te obveze prema pravnim i fizičkim osobama
u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov;
4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog
odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima
i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj;
5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da
će biti primljena u strano državljanstvo.
Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba
protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak
zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako
je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok
tu kaznu ne izdrži.
Članak 19.
Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva stavit
će se izvan snage posebnim rješenjem, na zahtjev osobe
koja je dobila otpust, ako ona ne stekne strano državljanstvo
u roku od jedne godine od dana objave rješenja u otpustu
u "Narodnim novinama" i nastavi živjeti u
Republici Hrvatskoj.
Rješenje o otpustu stavit će se izvan snage posebnim
rješenjem na zahtjev osobe koja je dobila otpust i iselila
se iz Republike Hrvatske ako ona u roku od tri godine
od dana iseljenja nije stekla strano državljanstvo,
a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila
diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike
Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno
za donošenje rješenja o otpustu.
Članak 20.
Djetetu do navršene 18. godine žiaota prestaje otpustom
hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo
prestalo otpustom; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način
jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Dijete do navršene 18. godine života, usvojeno od stranih
državljane sa srodničkim učinkom, otpustit će se iz
hrvatskog državljanstva na zahtjev usvojitelja.
Članak 21.
Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište
u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se
odreći hrvatskog državljanstva.
Članak 22.
Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem
hrvatsko državljanstvo:
1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo
prestalo odricanjem; ili
2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj nacin
jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin.
Djetetu do navršene 18. godine života, usvojenom od
stranih državljana sa srodnickim ucinkom prestat ce
hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev usvojitelja.
Članak 23.
Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo
prema članku 20. ili 22. ovoga zakona, stječe ponovno
hrvatsko državljanstvo ako ima prebivalište u Republici
Hrvatskoj i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim
državljaninom.
IV. POSTUPOVNE ODREDBE
Članak 24.
Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva
podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici.
Zahtjev za stjecanje ili za prestanak državljanstva
može se podnijeti i putem diplomatskog ili konzularnog
predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu.
Za maloljetno dijete roditelj podnosi zahtjev za stjecanje
državljanstva, odnosno daje pisanu izjavu da se smatra
hrvatskim državljaninom.
Za stjecanje ili za prestanak državljanstva potreban
je pristanak djeteta starijeg od 14 godina.
Članak 25.
Poslove državljanstva obavljaju policijske uprave odnosno
policijske stanice, a rješenja o stjcanju i prestanku
državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova.
Pravomoćna rješenja o stjecanju odnosno o prestanku
državljanstva objavljuju se poimenicno u "Narodnim
novinama".
Članak 26.
Ministarstvo unutarnjih poslova odbit će zahtjev za
stjecanje ili za prestanak državljanstva ako nisu ispunjene
pretpostavke, osim ako je to ovim zakonom drugačije
uređeno.
Ministarstvo unutarnjih poslova može odbiti zahtjev
za stjecanje ili za prestanak državljanstva iako su
ispunjene pretpostavke, ako ocijeni da postoje razlozi
od interesa za Republiku Hrvatsku zbog kojih se zahtjev
za stjecanje ili za prestanak državljanstva treba odbiti.
U obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje
državljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje
zahtjeva.
Članak 27.
O hrvatskom državljanstvu se vodi evidencija.
Evidenciju o državljanstvu vodi matični ured općine,
a o hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u
inozemstvu i nadležno diplomatsko ili konzularno predstavništvo
Republike Hrvatske u inozemstvu.
Osobe rođene u Republici Hrvatskoj upisuju se u evidenciju
o državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj
se nalazi mjesto rođenja te osobe.
Osobe rođene u inozemstvu upisuju se u evidenciju o
državljanstvu koju vodi matični ured općine u kojoj
se nalazi prebivalište osobe koja podnosi zahtjev za
stjecanje ili za prestanak hrvatskog državljanstva.
U središnju evidenciju upisuju se osobe koje prime
hrvatsko državljanstvo temeljem odredaba ovog zakona
a nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Članak 28.
Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko
državljanstvo, a izdaje je matični ured općine.
Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je za vođenje
postupka za utvrđivanje državljanstva.
Članak 29.
Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom
kartom, vojnom legitimacijom ili putovnicom.
Hrvatski državljanin koji nema ni jednu od isprava
iz stavka 1. ovoga članka dokazuje hrvatsko državljanstvo
domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu,
izdaje matični ured općine.
V. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 30.
Hrvatskim državljaninom smatra se osoba koja je to
svojstvo stekla po propisima važećim od dana stupanja
na snagu ovoga zakona.
Hrvatskim državljaninom smatra se pripadnik hrvatskog
naroda koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nema
hrvatsko državljanstvo, a na doticni dan ima prijavljeno
prebivalište u trajanju od najmanje 10 godina u Republici
Hrvatskoj, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim
državljaninom.
Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka predaje se
policijskoj upravi odnosno policijskoj stanici općine
na čijem području osoba ima prebivalište.
Utvrđivanje pretpostavki iz stavka 2. ovoga članka
obavlja policijska uprava odnosno policijska stanica.
Ako utvrdi da su ispunjene sve pretpostavke naložit
će upis u evidenciju o državljanstvu bez donošenja pisanog
rješenja. Ako utvrdi da nisu ispunjene sve pretpostavke
odbit će zahtjev rješenjem.
Pisana izjava iz stavka 2. ovoga članka mora se podnijeti
u roku 6 mjeseei ako osoba živi u Republici Hrvatskoj,
odnosno godinu dana ako živi u inozemstvu, a rokovi
počinju teći od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 31.
Obrasce o vođenju evidencije o državljanstvu, sadržaju
domovnice i načinu vođenja evidencije propisuje ministar
unutarnjih poslova.
Obrasce o vođenju evidencija o hrvatskim državljanima
koji žive u inozemstvu, kao i obrazac domovnice koja
je namijenjena uporabi u inozemstvu propisuje ministar
unutarnjih poslova uz prethodno pribavljenu suglasnost
ministra inozemnih poslova.
Članak 32.
Smetnje za otpust iz državljanstva glede vojne obveze
(članak 18. stavak 1. točka 2.) propisuje ministar obrane
uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra unutarnjih
poslova.
Članak 33.
Propisi u smislu odredbi članaka 31. i 32. ovoga zakona
donijet će se u roku od 60 dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Članak 34.
Podaci u evidencijama o državljanstvu prema članku
4. stavku 2. i članku 20. stavku 2. ovoga zakona službena
su tajna.
Članak 35.
Postupci pokrenuti temeljem Zakona o državljanstvu
Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine",
br. 32/77) dovršit će se prema odredbama ovoga zakona.
Članak 36.
Nadzor nad provođenjem ovoga zakona i propisa donesenih
na temelju toga zakona provodi Ministarstvo unutarnjih
poslova.
Članak 37.
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon
o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne
novine",br. 32/77).
Do donošenja propisa iz članka 31. ovoga zakona primjenjivat
će se Pravilnik o načinu vođenja evidencije, obrascu
za vođenje evidencije i obrascu uvjerenja o državljanstvu
("Narodne novine", br. 7/78. 42/81).
Članak 38.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim
novinama".
Klasa: 224-01/91-01/03
Zagreb, 26. lipnja 1991.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća općina
Luka Bebić, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan. v. r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v. r.
FORRÁS: http://www.minelres.lv/NationalLegislation/Croatia/Croatia_Citizenship_Croatian.htm
|
